Pozdrav, gospodine Hoiret,
– možete li se predstaviti članovima Udruge Diskusari?
Moje ime je Yann Hoiret, živim u Francuskoj i volim diskuse jos od vremena kad sam bio dijete. Moji roditelji bi rekli da sam imao svoj krevet i oko njega akvarije s diskusima! Nikada im neću prestati biti zahvalan na tome što su mi dali priliku uživati u svojoj strasti.
Pratim svijet diskusa od prve izložbe u Duisburgu. Otkrio sam uzgoj diskusa pomoću knjige Jacka Wattleya.
Godine 2006. upoznao sam “oca diskusa” Jacka Wattleyja i zamolio ga da mi posveti prvu knjigu o disksusima.
Studirao sam 6 godina u 3 različite škole akvakulture u Francuskoj. To mi je omogućilo da radim na nekoliko ribogojilišta i otkrijem mnoge tehnike uzgoja. Također sam upoznao mnogo strastvenih osoba koje su vjerovale da je njihov rad zapravo “način života”.
Radio sam u uzgajivačnicama tropskih riba koje su se bavile profesionalnim uzgojem, uzgojem Skalara, Discusa, Corydorasa, Trichogastera, Ancistrusa itd.
Trenutno radim u trgovini kućnih ljubimaca kao menadžer u Francuskoj s mnogim vrstama životinja, a mi smo bili, primjerice, jedni od prvih koji su u Francusku uvozili izvrsne diskuse renomiranih uzgajivača.
Također sam uzgajivač diskusa i zaista uživam u njihovoj genetici. Uzgajam iz hobija kod kuće i specijaliziran sam za crvene vrste diskusa. Napravio sam si malu farmu riba.
Jedna od mojih crvenih vrsta
Moja supruga je rekla da sam fanatik, i zato sam napravio web stranicu fanatik-discus.com gdje pišem članke i izvještaje o našim omiljenim ribama.
Od 2014. počeo sam pisati za neke francuske i njemačke časopise. Sada se redovito pridružujem izložbama diskusa kao sudac, kao što je to bio slučaj na francuskim, grčkim ili španjolskim izlozbama.
– Sastav Dennerle hrane je vrlo dobar, vidimo neke nove sastojke: kril, kalan, insekti, alge, je li to neka revolucija u ribljoj prehrani?
Ne znam možemo li reći da je ova hrana revolucija. Ali, sigurno, ovo je prvi put da primijećujem takve kvalitetne sastojke, kao i volju da se visoka kvaliteta riblje hrane omogući dostupnom hobistima.
Već sam viđao neke vrste hrane s jednim ili dva specifična sastojka ali Dennerle riblja hrana je drugačija. Svaki sastojak odabire se s pažnjom. Svaka komponenta se dodaje radi određenog razloga. Primjerice, izrada hrane s insektima nije dovoljna za dobivanje dovoljno dobrog prehrambenog unosa. Prava vrijednost je kompletan uravnoteženi sastav. U rasponu možete pronaći nekoliko vrsta alga, a to je prilično rijetko u ribljoj hrani. Na primjer, u “Color Booster”, možete naći Spirulinu, Chlorellu, Nannochloropsis i crvene alge.
Zaista cijenim filozofiju otvorenog koda s cjelokupnim detaljnim popisom sastojaka uvedenim u procesu izrade, bez “nusproizvoda”. Nadalje, oni nisu aditivi za okus ili dodani konzervansi. Zbog nedostatka umjetnih okusa, privikavanje ribe na prirodniju hranu može potrajati neko vrijeme ali općenito ovo zapravo ne uzrokuje probleme.
Moram priznati da me razina povratnih informacija koju je vodio tim Dennerle impresionirala, a rezultati mojih testova brzo su me uvjerili da ga sada koristim.
Pogrešna prehrana može uzrokovati probleme s crijevima.
– Nova stvar je dodavanje probiotika i prebiotika, zašto je to važno i koje koristi donose?
To je istina, Dennerle dodaje prebiotike i probiotike u svojoj paleti hrana. Osim u Diskus Softu koji nemaju probiotike. To zato što danas ne možemo kombinirati probiotičke bakterije i meku hranu. One nisu dugoročno stabilne zbog vlažnosti mekog granulata.
Zaključit ću to s Betaglucanima. Više nego preporučljiva kvaliteta uravnoteženih sastojaka, Dennerle također uključuje prebiotike, probiotike i Beta-glucane u istoj tropskoj ribljoj hrani. Ovo je vrlo zanimljivo za naše ribe, a ja to nazivam “Trostruka akcija”.
Danas, nekoliko znanstvenih studija dokazuju prednosti tih triju elemenata.
-> Probiotici su žive bakterije koje potiču bolji imunitet, povećavaju probavljivost hrane, što dovodi do smanjenja onečišćenja vode i povećanja stope rasta.
-> Prebiotici su tvari koje pomažu razvoj crijevne mikroflore, što je vrlo važno za asimilaciju hranjivih tvari. U ovom trenutku Dennerle koristi probiotičku bakteriju Pediococcus acidilactici.
-> Dodatak beta-glucana dovodi do brže i učinkovitije reakcije protiv patogena
– Druga nova stvar su meke granule (zašto je to važno za diskuse)?
Stvaranje mekog granulata nije lagan posao. To zahtijeva posebne i zaštićene tehnike. Mnogi entuzijasti diskuse hrane zamrznutim mješavinama raznih namirnica. Te mješavine su vrlo ukusne i ako moraju odabrati, diskusi će automatski ići na zamrznutu hranu.
Meke granule imaju sličnu konzistenciju kao prirodni plijen poput larve ili rakova. Prihvaćanje je općenito veće.
Ako želite preobratiti svoje diskuse na granulat koji stvara manje onečišćenja vode, uravnoteženiji je i jednostavniji za upotrebu mekani granulat može biti dobro rješenje.
Sigurno je da to može potrajati neko vrijeme, ali s nekim tehnikama svi to mogu. Cilj nije potpuno zaustaviti svježu ili zamrznutu hranu, već imati bolju ravnotežu između ova dva izvora hrane.
– U prošlosti, svaka hrana za diskuse temeljila se na 45-60% bjelančevina. Sad vidimo da je Dennerle niži u tom postotku. Postoje li neki razlozi za to?
Da, to je zbog tehničkih razloga.
Kao što možete primijetiti, Dennerle Diskus granulat je mekan. Prije nego što budu u mekom obliku, granulati su suhi s 50% proteina. Nakon procesa smekšavanja, a zbog metode izračuna za deklaraciju, postotak proteina se smanjuje. Službena izjava kaze da ima 35% proteina u 100% cjelokupne hrane. (Uključena je hidratacija i ekstrakcija prirodnih biljnih ekstrakata). Tako je količina proteina u ovoj mekoj Dennerle hrani ista kao u suhim oblicima.
Štoviše, ako je potrebna količina bjelančevina važna i povezana sa svim zahtjevima riblje vrste vrlo je važno osigurati kvalitetan profil proteina. Možete jednostavno proizvesti hranu s visokom razinom proteina, ali bez probavljivih oblika ona nije korisna za naše ribe …
Svaki izvor proteina ima svoj profil aminokiseline. Vrlo je važno osigurati dobre izvore u kvaliteti i količini.
– Calanus FD, možete li nam reći neke detalje o ovoj hrani, je li dobra za podizanje mladji?
Dennerle Calanus FD je izrađen od 100% Calanus finmarchicusa. To je 2-3 mm kopepodni zooplankton iz oceana i bogat proteinima (59%), aminokiselinama, nezasićenim masnim kiselinanama Omega 3 i prirodnim karotenoidima.
Postupak sušenja zamrzavanjem (FZ) ili liofilizacija jamči kvalitetu hranjivih tvari i okusa. I bolje je od zamrznute hrane.
Moja riba čeka Dennerle FD Calanus
Zbog svoje veličine, obično ga koristimo za mladj jednom dnevno za posljednji obrok. Ova hrana pluta i ponekad je diskusima teško naučiti da je uzimaju. Prije nekoliko godina naučio sam tehniku od Dennerleovih tehničara koju dijelim na svojoj web stranici fanatik-discus. To omogućuje da Calanus FD potone i omogući diskusu da je brže naući uzimati. (Http://www.fanatik-discus.fr/2014/11/calanus-fd-organic-dennerle-nourriture-discus/)
Nešto što volim s FD planktonskom hranom je mogućnost dodavanja lijekova u nju. Ako je potrebno, ova suha i vrlo ukusna hrana može apsorbirati mnogo tekućina.
Posljednje, ali ne manje važno, Calanus je vrlo čista hrana koja dolazi iz izvorskih voda, bez štetnih tvari kao što su teški metali koji se često nalaze u FD ličinkama komaraca ili tubifexu.
Discus uči, privikava se na FD Calanus
Iste ribe idu na površinu za Dennerle FD Calanus
– Možete li nam reći kako prakticirate hranjenje svojih mladih i odraslih riba? Koliko puta dnevno?
Moje metode hranjenja su u skladu s mojim malim slobodnim vremenom. Ja sam poput mnogih od vas, uzgajam ribe iz užitka i moram to uskladiti sa svojim poslom…
Također, praksa koju imam povezana je sa životnim fazama riba o kojima moram brinuti i vrsti hrane koju koristim. Potrebe, fiziologija iste vrste su različite, ovisno o njihovoj dobi.
Sitna mladj će zahtijevati nekoliko obroka (zbog probavnog evolucijskog stadija) u lako probavljivom obliku. Ove prve etape života vrlo su važne i uvjetovat će sljedeće stope rasta. Koliko god je moguće, mlađ bi trebala jesti živu artemia nauplii. Svakih 2-3 sata je optimalno.
U starosti od 3-4 tjedna počinjem uvoditi vrlo finu hranu u prahu kako bi naučili jesti suhu hranu.
Korak po korak, ribe se hrane sitnim granulatima. 5-6 puta dnevno, uključujući “svježi” ili liofilizirani obrok. Granulati dopuštaju da koristim automatske hranilice i to je vrlo ugodno za nekoga tko nije cijeli dan kod kuće …
Odrasle hranim 2-3 puta dnevno s granulatom, a ponekad sa svježom ili liofiliziranom hranom.
Koristim granulate ne samo zbog “jednostavnih” razloga. Također je vrlo probavljiva hrana (ako je dobro odabrana) da niska razina onečišćenja i dopušta mi da ne mijenjam vodu svaki dan. To rezultira skladnim rastom, a ne debeljuskastoim ili mišičavim izgledom ribe.
– Jesu li smrznute mješavine purećeg i goveđeg srca dobra hrana za diskuse?
Pa, o ovoj temi bi se dalo dugo raspravljati. Čitamo tu i tamo puno rasprava o za i protiv goveđeg srca. Taj je izvor hrane prvi put korišten zbog ekonomskih razloga (Bleher, 2011), a ne zbog svoje prehrambene kvalitete. Neki su također tu mješavinu ribali kako bi dobili sićušne kriške koje bi mogle izgledati poput crvenih larvi (bez potencijalnih problema s bakterijama povezanih s njom).
Danas se goveđe srce koristi posvuda diljem svijeta. Ali moramo imati na umu da se ciljevi razlikuju od korisnika do korisnika.
Goveđe srce je nedvojbeno jeftina hrana za diskuse. Za neke uzgajivače koji se nalaze u područjima gdje su troškovi rada i/ili vode mali nije potrebno razmišljati o tome koja je hrana najbolja. Poslovna ravnoteža između troškova i prometa već dovodi do dobrih rezultata.
Probavljivost goveđeg srca nije tako dobra za diskuse i svatko će se složiti da uzrokuje veliko zagađenje vode. Zato je potrebno često mijenjati veliku količinu vode.
Isto tako, ako stopa konverzije hrane (omjer hrane koju smo ribama dali i rasta i dobivanja na masi) nije dobra, morat ćete davati veće količine i češće hranu da biste dobili željene rezultate.
Pitanja su: Koji je utjecaj na životni vijek naših riba? Koji je utjecaj na njihov imunitet? Na njihovu plodnost? Itd…
Nemam znanstvenih istrazivanja ali moje iskustvo, moja zapažanja i povijest dovode me da zaboravim taj izvor hrane koji nije optimalan za diskuse.
Diskusi jedu goveđe srce bez ikakvih problema. Prema kontekstu ponekad je isplativije ići u tom smjeru. Ali, ako tražite kvalitetan pristup, bolje je ponuditi raznoliku prehranu vašim ribama na temelju kvalitetnih granulata.
– Kako naviknuti diskusa na prihvat nove vrste hrane?
Prvi odmak u životu diskusa će biti prijelaz sa roditeljskog mukusa na artemiju nauplii i nekoliko dana kasnije u drugu statičku hranu.
Što su ribe mlađe to im je teže prihvatiti nove vrste hrane.
Morate uvesti novu hranu prvo u malim količinama. Prvi obroci neće dati dobre rezultate i to je normalno. Proces traje nekoliko dana i ne smije imati prekide.
Kad želim dati novu hranu, uvijek počnem davati za prvi obrok na dan kada su ribe najgladnije. Tada čekam nekoliko minuta pa im dajem njihovu uobičajenu hranu. Ta je metoda povezala novu hranu staroj.
Nakon nekoliko dana zamijenim jedan obrok usred dana s novom hranom. Morate biti pažljivi s kakvoćom vode jer možete imati zagađenja zbog nepojedene hrane.
U odnosu na staru hranu, proces može potrajati više ili manje vremena. Potrebno je, primjerice, više vremena ako stari izvor hrane sadrži umjetne okuse, a novi ne. Čak i ako ponudite bolju i zdraviju hranu vašim ribama, one će prije odabrati onu koja im je atraktivnija. Ponekad morate biti strpljivi.
Kao što uvijek kažem, moja će djeca uvijek odabrati hamburger i pržene krumpiriće u usporedbi s uravnoteženom obrokom… Ali zato mi znamo koja je hrana najbolja za njihovo zdravlje!
– Bili ste sudac na izlozbi Parizu, možete li nam reći svoje dojmove?
Ovo je bilo drugo izdanje francuskog diskus kluba. U Francuskoj postoje 2 kluba koji organiziraju svoje izlozbe. EDA u Parizu i SODA na jugozapadu zemlje. Tako već 2 godine imamo francusko natjecanje.
Sudio sam i na prvoj izložbi i primijetio sam nekoliko stvari koje su se razvile. Organizacija je bila vrlo dobra, a ribe su prihvaćene s puno pažnje. Nisam čuo niti vidio nikakav zdravstveni problem tijekom natjecanja i to je vrlo važno.
Atmosfera je bila vrlo prijateljska među ljubiteljima diskusa s vrlo lijepom gala večerom koja se održava na vrlo lijepom mjestu. Sudionici su dolazili iz dalekih krajeva poput Škotske, Poljske ili Indonezije. Bio je tu i Brazilski izvoznik.
Mislim da je sudački tim bio dobar i bio sam počašćen što sam se pridružio. Uvijek je vrlo ugodno biti u mogućnosti da se na konstruktivan način izmijene informacije između nas. Osjećao sam puno poštovanja među sucima.
Prema kvaliteti riba bilo je također vrlo zanimljivo. Imali smo sreću ocjenjivati diskuse visoke kvalitete i kao fotograf sam uživao u snimanju mnogih fotografija.
U konkurenciji je bilo i mnogo divljih vrsta, a njihova je kvaliteta bila vrlo dobra.
Bio sam malo razočaran brojem posjetitelja. Ove godine organizatori nisu mogli omogučiti prodaju tropskih riba hobistima kao što su to učinili na posljednjoj izlozbi. Mislim da bi predstavljanje tržišta i izložba u isto vrijeme povećali zanimanje i broj posjetitelja.
No, siguran sam da će se broj posjetitelja povećavati tijekom godina.
Grand Champion Paris 2017
– Što je najvažnije za suđenje?
Ako bih morao dati definiciju izložbene ribe, rekao bih da je to skup nekoliko kriterija.
“Težina” bilješki obično se razlikuje prema svakom kriteriju u sustavu.
U Parizu sam održao predavanje o razmišljanjima u “sustavu suda”. Ovo je bilo u nastavku mojih članaka posvećenih “Klasifikaciji diskusa” (http://www.fanatik-discus.fr/category/identification/).
Tijekom ovog predavanja predstavio sam sustav sudjenja koji bi kriterije razdvojio u dva dijela: morfološke kriterije i kriterije boje.
Po mom mišljenju morfološki aspekti bi trebali biti najvažniji. Čak i ako su boje i uzorci izvrsni, najbolje ribe moraju imati dobru morfologiju.
– Je li bolje koristiti lijekove s hranom ili dodavati lijekove u vodu i zašto?
Prije uporabe bilo kakvih lijekova savjetujem da provjerite sve aspekte okoliša (parametri vode), hranu koju su ribe jele i od kakvog stresa riba eventualno pati. Sve to iz razloga što ribe (i životinje općenito) postaju bolesne zbog neravnoteže između patogena, imunološkog sustava i okoliša.
Davanje lijekova bez provjere tih čimbenika neće dovesti do dobrih rezultata.
Kao što sam prethodno predstavio, hrana i njena kvaliteta vrlo su važni za zdravu ribu. To je parametar koji često ljubitelji riba zaboravljaju.
Način korištenja lijekova ovisit će o bolesti i zdravstvenom stanju ribe. Za unutarnje probleme kao što su crijevni paraziti ili bakterije, bolje je dodati lijekove u hranu … Ali općenito, bolesna riba će prestati jesti i jedini način je dodati lijekove u vodu.
Promatranje i dobra analiza je ključ. Zaljubljenik u diskuse morat će se prilagoditi svakoj situaciji.
– Svi vidimo da mnogi kažu da je diskus prilagođen na vodu iz slavine, kakvo je vaše mišljenje o tome?
Moje je mišljenje vrlo jednostavno. Fiziologija diskusa ukazuje na to da se ova riba osjeća bolje u mekoj vodi. Sigurno je da ova vrsta poput drugih ima marginu tolerancije.
Možete uzgajati diskuse izvan njihovih margina tolerancije, ali to će postati stres. Stres koji može dovesti do kraćeg životnog vijeka, slabijeg imuniteta i tako dalje … To su činjenice.
Međutim, gledajući s genetskog aspekta, selekcijom uzgajivači mogu odabrati diskuse koji su manje osjetljivi na tvrdu vodu.
Za korištenje vode iz slavine mislim da to direktno ovisi o kvaliteti vode koju imate. Voda može biti toliko različita od regije do regije da ne možemo jednostavno reći “voda iz slavine je dobra za diskuse”.
I ne samo zbog tvrdoće vode … Voda je dobro otapalo i prema području na kojem ste njegova kvaliteta može biti vrlo različita.
Osobno koristim vodu iz slavine za moje ribe, ali filtriram je ugljenom i finim filterom i onda miješam jednim dijelom sa reverznom osmozom. Postupam ovako jer sam prilagodio svoju tehniku potrebama diskusa.
Bez obzira na vodu koju koristite, mislim da nikada ne smijete zaboraviti potrebe životinja o kojima vodite brigu.
– Što mislite o korištenju raznih aditiva i elemenata za pripremu vode za diskuse?
Mislim da bi za neke diskuse bilo odlično ukoliko ste u mogućnosti nabaviti takve proizvode. Na nekim područjima kvaliteta vode je tako loša da zaljubljenici u diskuse nemaju izbora; ako žele zadržati diskuse, moraju koristiti aditive.
Sve više i više ljudi koriste aditive zbog slabe kvalitete vode iz slavine. Prisutnost nitrata, fosfata, silikata, pesticida i tako dalje može zahtijevati korištenje tih soli.
Prema ciljevima koje imate, naći ćete različite aditive
Za uzgoj, mnogi uzgajivači koriste Preis Minerals Diskus jer poboljšavaju GH, a ne KH.
Općenito, više volim savjetovati Osmose Remineral + iz Dennerlea jer poboljšava KH i GH na uravnotežen način. Općenito smo pronašli aditive koji poboljšavaju KH ili GH. Dennerleove soli poboljšavaju oboje.
– Pored ovih pitanja, imate li još nešto važno napomenuti hrvatskim ljubiteljima diskusa?
Želio bih izraziti nešto vrlo važno za mene. Mislim da ljubitelji diskusa neće morati zaboraviti da nam ova nevjerojatna riba omogućuje da se susretnemo.
Dobar primjer prijateljstva dogodio se u 2016. godini tijekom SODA France izložbe diskusa.
Mislim da je važno razmjenjivati i dijeliti svoja iskustva. Bez obzira koliko ste dugo držali diskuse ili broj riba koje imate najvažnije je imati želju za napredovanjem i učenjem.
Isto tako, danas je mnogo informacija dostupno na internetu. To je dobro ali vjerujem da bismo trebali podržavati tiskarstvo i urednike. Ja sam prilično mlad, ali dobro poznajem razvoj interneta i posebno o informacijama vezanim za diskuse. Već smo izgubili dragocjene web stranice s informacijama i mislim da ne bismo smjeli zaboraviti da papir prolazi kroz vrijeme i ostaje u povijesti.
Hvala što ste prihvatili ovaj intervju
Hvala vama na pozivu. Zaista mi je bilo drago odgovoriti na pitanja za vašu web stranicu. Nadam se da ćete se zabaviti s vašim diskusima.
Preveo i prilagodio Igor Grginov
Intervju vodio Mario Bogdan